Sigurno ste primijetili da vas sunce čini sretnijima. No, možda niste znali da ono ubrzava metabolizam, poboljšava krvnu sliku, smanjuje kolesterol… Izlaganje suncu posebice je ljekovito u ranojutarnjim i kasnoposlijepodnevnim satima. Iskoristite sve njegove dobrobiti.

Jedan od važnih postulata zdravog načina življenja jest detoksikacija. Upravo nam u tome može pomoći sunčana svjetlost koja potiče apetit, poboljšava rad jetara i probavu te pražnjenje, tj. izbacivanje toksina iz tijela, a poboljšava i rad štitnjače, koja ubrzava bazalni metabolizam, iskorištavajući većinu kalorija, što pomaže u jačanju mišića te gubljenju suvišnih kilograma.

Dovoljnim izlaganjem sunčevim zrakama naše će tijelo stvarati dovoljne količine vitamina D te nas obdariti njegovim mnogostrukim dobrobitima. Boravkom na suncu možemo sniziti i kolesterol u krvi. Osim toga, vitamin D važan je za imunitet, rast stanica, izlučivanje inzulina, krvni pritisak te metabolizam kalcija. Kalcij je, pak, potreban za normalan rad živčanog sustava, kao i za rast kostiju te održavanje njihove gustoće. Vitamin D, pored toga, smanjuje i rizik od nastanka mnoštva zdravstvenih poremećaja.

Mladim je majkama sunčanje prije i poslije porođaja važno za lučenje vitamina D koji je odgovoran za optimalan rast i razvoj djeteta, ali i za povećanu količinu te poboljšanu kvalitetu majčina mlijeka.

Uostalom, još su stari Grci i Rimljani znali da sam boravak na suncu može ojačati mišiće i živce te su to znanje koristili u svrhe liječenja ili, pak, za usavršavanje olimpijaca ili gladijatora. Ne morate postići olimpijsku normu, ali se svakako oslonite na olimpijsko načelo kako nije važno pobijediti, važno je sudjelovati!

Prvi znakovi starenja često su najvidljiviji upravo na našoj koži i to zbog oksidacijskog stresa.

 

Zašto starimo?

Postoje različite teorije o tome zašto starimo. Pedesetih godina 20. stoljeća dr. Denham Harman iznio je teoriju slobodnih radikala sa zaključkom da je urođeni proces starenja zapravo prouzročen oksidacijskim oštećenjima stanica našeg tijela zbog slobodnih radikala.1 Slobodni radikali stvaraju se prirodno tijekom mnogih bioloških procesa u tijelu kao što su disanje, probava hrane, metabolizam alkohola, pretvaranje masti u energiju i sl.2 Prvi znakovi starenja često su najvidljiviji upravo na našoj koži.

Slobodni radikali – što su i što se zbog njih događa?

Slobodni radikali su čestice s nesparenim elektronom, nestabilni su te pokušavaju „ukrasti” taj jedan elektron koji im nedostaje nekoj drugoj obližnjoj molekuli.  Slobodne radikale uglavnom uništava prirodni antioksidacijski sustav našeg tijela. Ako taj sustav ne radi dobro, ili ako broj prisutnih slobodnih radikala nadmaši količinu antioksidansa, slobodni radikali mogu biti pokretač lošeg niza reakcija u organizmu. Neravnotežu između slobodnih radikala i mogućnosti obrane organizma nazivamo i oksidacijski stres.

Kako oksidacijski stres djeluje na kožu?

Onečišćeni zrak, izloženost raznim kemikalijama, ali pogotovo utjecaj Sunčeva UVA i UVB zračenja razlozi su zbog kojih su stanice kože prve na udaru oksidacijskog stresa. Zbog štetnih vanjskih utjecaja u stanicama kože stvara se povećan broj slobodnih radikala, koji čak može prouzročiti gubitak funkcije površinskih stanica kože. Kao posljedica toga javljaju se neugodne promjene na koži, stvaraju se iritacije, oštećenja i hiperpigmentacije. Koža gubi sjaj, smanjuje se njezina elastičnost te se pojavljuju bore i  koža stari. Alergijske reakcije na koži također su dokaz da su stanice izložene oksidacijskom stresu.2 Nažalost, nerijetko se javljaju i melanomi. Koža svakoga od nas razlikuje se vlastitom sposobnošću obrane, ovisno o prirodno prisutnom broju melanocita, stanica koje proizvode melanin, pigment koji pomaže pri zaštiti od ultraljubičastih zraka. Zato je dobro poznavati vlastiti fototip kože i u skladu s njime odrediti odabir antioksidansa. Fototip svoje kože provjerite na https://mysun.expert/#upitnik i odmah doznajte koja suplementacija najviše odgovara upravom vašem fototipu.

Antioksidansi – borci protiv slobodnih radikala

Antioksidacijski procesi se prirodno događaju u tijelu. Tu je uključeno nekoliko enzima čija pravilna funkcija potpuno ovisi o dovoljnoj opskrbi organizma mikrolelementima kao što su selen, bakar, cink, željezo i mangan. Određeni metaboliti koji se stvaraju u tijelu također imaju antioksidacijske funkcije,   npr. koenzim Q10 i glutation. Postoje i neenzimatski antioksidansi, a većinu ih trebamo unijeti u organizam putem hrane. Najvažniji su vitamin A ili njegov provitamin beta-karoten te vitamini C i E. Oni se smatraju „čistačima” slobodnih radikala. Nadalje, postoji skupina spojeva iz voća i povrća koje nazivamo fitokemikalije, a oni također pokazuju veliku antioksidacijsku moć.3

Pobijediti oksidacijski stres?

Studije su pokazale da uravnoteženi način života i zdrava prehrana zaista mogu smanjiti utjecaj oksidacijskog stresa na organizam, a antioksidansi imaju glavnu ulogu u toj borbi.2  Zabluda je da se jedan antioksidans može ravnopravno zamijeniti drugim, već svaki od njih ima vlastita svojstva i načine djelovanja u organizmu.2 U trenutcima izloženosti vanjskim štetnim utjecajima, osobito ljeti kad je loš utjecaj Sunčeva UV zračenja stalno prisutan tijekom dana, uravnoteženost i sinergija dobitna su kombinacija. Kvalitetni antioksidansi prisutni u Solgar Advanced Antioxidant Formuli pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa i važan su saveznik u očuvanju zdravlja kože*.

*Vitamini B2, C, E, bakar, selen, mangan i cink pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.

Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

1. Brintz C. (2013.) Free-Radical Theory of Aging. U: Gellman M.D., Turner J.R. (eds) Encyclopedia of Behavioral Medicine. Springer, New York, NY. https://doi.org/10.1007/978-1-4419-1005-9_191

2. Sharifi-Rad M. et al. (2020.) Lifestyle, Oxidative Stress, and Antioxidants: Back and Forth in the Pathophysiology of Chronic Diseases. Front Physiol. Jul 2;11:694. doi: 10.3389/fphys.2020.00694

3. Lobo V. et al. (2010.) Free radicals, antioxidants and functional foods: Impact on human health. Pharmacogn Rev. Jul;4(8):118‒26. doi: 10.4103/0973-7847.70902

Upoznajte kolagen i hijaluronsku kiselinu – dva beauty nutrijenta koji su danas neizostavni sastojak mnogih proizvoda preparativne kozmetike i dodataka prehrani.

 

Moderan život je užurban, stresan, hrana brza i nezdrava, a važnost dobre kondicije te zdravog i lijepog izgleda možda je veća nego ikada. Možemo li doskočiti ovom nesrazmjeru? Određeni nutrijenti postali su osobito popularni kao jedno od rješenja za ovaj izazov današnjice. Zato, uz savjete o zdravom stilu života, upoznajemo vas s dva beauty nutrijenta koji su danas neizostavni sastojak mnogih proizvoda preparativne kozmetike i dodataka prehrani. Naravno, radi se o kolagenu i hijaluronskoj kiselini – molekulama koje nam pomažu u održavanju ljepote kože i kose, ali i funkcije cijelog tijela.

Što je kolagen?

Kolagen je glavni strukturni protein koji se nalazi u koži, kostima i tetivama te čini 30-35 % ukupnih proteina u tijelu. Poznat je kao „međustanični cement“ jer je gradivni element međustanične tvari svih vrsta veziva te pripada skupini glikoproteina.1,2 Aminokiseline karakteristične za kolagen su glicin, prolin, hidroksiprolin i hidroksilizin.1,2 Povezuje pojedine kosti u zglobove, gradi ovojnice oko organa, povezuje kožu sa strukturama ispod nje, obavija mišiće, oblaže i štiti krvne žile i živce, a osim potporne ima i nutritivnu ulogu. Nakon 25. godine života tijelo prosječno gubi 1,5 % kolagena godišnje, što se održava na izgled i funkciju tijela, uzrokuje poremećaj koštano-mišićnog sustava i promjene povezane sa starenjem – bore, celulit, suhoću kože, kose i kože bez sjaja.1

Hijaluronska kiselina je supstancija snažne biološke aktivnosti

Hijaluronska kiselina spada u skupinu glikozaminoglikana, polisaharidnih lanaca proteoglikana koji stvaraju temeljnu tvar vezivnih tkiva.3 Ljudsko tijelo sadržava prosječno 15-ak grama hijaluronske kiseline čija se trećina svakodnevno razgrađuje i ponovno sintetizira. Sastavni je dio vezivnog tkiva dermisa, dijela kože, u kojem ispunjava prostor između kolagenih i elastičnih vlakana te sudjeluje u transportu nutrijenata i hidrataciji kože te sanira štetu izazvanu djelovanjem slobodnih radikala. Ima pozitivan utjecaj i na proizvodnju kolagena te antibakterijska i protuupalna svojstva koja pomažu kod zacjeljivanja oštećene kože. Već u 20-tim godinama života započinje pad koncentracije u tijelu, a značajan je u tridesetim i četrdesetim što rezultira pojavom bora, gubitkom elastičnosti kože i smanjenjem kolagena.7 Zbog velike sposobnosti vezanja vode i smanjenja njenog gubitka, hijaluronska kiselina značajno utječe na bolji izgled i ublažavanje znakova starenja kože.

Zašto unositi kolagen i hijaluronsku kiselinu u obliku dodatka prehrani?

Topikalni ili površinski kolagen nanosimo na kožu u obliku krema, seruma ili losiona gdje očekujemo njegovo prodiranje u dublje slojeve kože i poboljšavanje njene strukture. Međutim, molekule kolagena su prevelike da bi se apsorbirale do dermisa i ne postoje znanstveni dokazi da topikalni kolagen može potaknuti sintezu i razvoj kolagena u tijelu. Naspram toga, kolagen koji unosimo oralno u obliku dodataka prehrani ima dokazano značajan pozitivan učinak na zdravlje, bolji izgled kože i zdravije kosti4,5,6. Hidrolizirani kolagen se lagano probavlja, apsorbira i distribuira po tijelu. U dermisu se povećava gustoća kolagenih vlakana i povećava proizvodnja hijaluronske kiseline što rezultira nahranjenom, zategnutom i sjajnijom kožom.4,5,6

Proces starenja nemoguće je zaustaviti, ali možemo ga usporiti zdravim navikama i kvalitetnim nutrijentima. Kolagen i hijaluron u sinergiji odličan su saveznik na putu usporavanja fiziološkog starenja vračajući koži čvrstoću i dubinsku hidrataciju.

Vlasta Orehovec, mag.pharm.

  1. http://www.inpharma.hr/index.php/news/444/19/Kolagen
     
  2. https://repozitorij.pharma.unizg.hr/islandora/object/pharma%3A2629/datastream/PDF/view
     
  3. Papakonstantinou E, Roth M, Karakiulakis G. Hyaluronic acid: A key molecule in skin aging. Dermatoendocrinol, 4 (3), 2012, 253–258.
     
  4. Proksch E, Segger D, Degwert J, Schunck M, Zague V, Oesser S. Oral supplementation of specific collagen peptides has beneficial effects on human skin physiology: a double-blind, placebo-controlled study. Skin pharmacology and physiology. 2014;27(1):47-55.
     
  5. Kim DU, Chung HC, Choi J, Sakai Y, Lee BY. Oral intake of low-molecular-weight collagen peptide improves hydration, elasticity, and wrinkling in human skin: a randomized, double-blind, placebo-controlled study. Nutrients. 2018 Jul;10(7):826.
     
  6. https://www.mdpi.com/2072-6643/10/7/826
     
  7. http://www.inpharma.hr/index.php/news/1653/19/HIJALURONSKA-KISELINA

Gotovo nema bolesti i stanja u organizmu koji nisu povezani s oksidacijskim stresom. Pretraživanjem baza podataka nalazimo više od 300 000 objavljenih znanstvenih radova koji sadržavaju izraz „oksidacijski stres”1. A svakim se danom sve više procesa u ljudskom organizmu dovodi u vezu s njim. U nastavku saznajte najvažnije informacije o borbi protiv oksidacijskog stresa.

Sve je posljedica (ne)ravnoteže između slobodnih radikala i antioksidansa

Kao nusprodukti mnogih metaboličkih reakcija, ali i kao posljedica izloženosti vanjskim utjecajima (npr. dimu cigareta i onečišćenom zraku) nastaju slobodni radikali. To su molekule koje sadržavaju nespareni elektron i zbog toga su nestabilne i visoko reaktivne. Mogu oštetiti sve stanične strukture, uključujući proteine, lipide, DNA i RNA. Uzrokuju  progresivne promjene u ljudskom tijelu kao što je starenje, ali imaju ulogu i u aterosklerozi, upalnim, neurodegenerativnim te malignim bolestima. S druge strane, molekule i enzimske sustave koji mogu donirati elektron slobodnom radikalu i na taj ga način sigurno neutralizirati nazivamo antioksidansima. Neke od njih, npr. glutation i ubikvinol, ljudsko tijelo proizvodi samostalno, a druge unosimo prehranom2. Najpoznatiji od njih su: vitamini C i E*, β-karoten i ostali karotenoidi, minerali cink, selen, mangan i bakar te polifenoli (u koje ubrajamo fenolne kiseline, flavonoide, antocijane itd.).

S nadoknadom antioksidansa nastaju i druge pogodnosti

Kada antioksidansi ne uspiju neutralizirati slobodne radikale, nastaju različita oštećenja na staničnoj razini koja jednim imenom nazivamo oksidacijski stres. On je važan čimbenik u patofiziologiji mnogih nezaraznih kroničnih bolesti današnjice. Prevencija bolesti zasniva se na izbjegavanju rizičnih čimbenika, njegovanju zdravog načina života, redovitoj tjelovježbi, prestanku konzumacije alkohola i pušenja te raznovrsnoj prehrani. Zajedno s raznovrsnom prehranom važne su i namirnice bogate antioksidansima i vitaminima** koji pridonose normalnom funkcioniranju svih organskih sustava, od imunosnoga, probavnog i krvožilnog do živčanog i ostalih.

Koje namirnice sadržavaju najviše antioksidansa?

Antioksidanse najviše unosimo hranom, a toga nekad uopće nismo svjesni. Prednost konzumacije antioksidansa iz hrane je u tome šte ne unosimo samo jedan nutrijent, nego i ostale makro- i mikronutrijente koji udruženi postižu bolju apsorpciju i iskoristivost u organizmu. U samo jednoj jabuci, uz vitamin C, nalaze se i snažni antioksidansi poput kvercetina, katehina i klorogenske kiseline3. Kvercetin je polifenol poznat po inhibiciji histaminskog odgovora i protuupalnom učinku4.

Solgar Quercetin Complex sadržava dva antioksidansa – kvercetin i vitamin C zajedno s bromelainom koji povećava bioraspoloživost kvercetina. Bobičasto voće je hrana iznimno bogata antioksidansima. Borovnica, malina, kupina, jagoda, crni i crveni ribiz imaju visoki sadržaj polifenola, antocijana i vitamina C uz nisku kalorijsku vrijednost5. Bilo koje od navedenog voća može poslužiti kao odličan međuobrok za dnevnu nadoknadu vitamina, minerala i antioksidansa. Ako želimo potražiti antioksidanse među orašastim plodovima, najveći udio imaju lješnjaci, orasi pekan i kesteni6. Također, ne smijemo zaboraviti zeleno lisnato povrće bogato antioksidansima – kelj, blitvu ili špinat. Kada ne možemo osigurati raznovrsnu nadoknadu antioksidansa, poslužiti mogu i dodatci prehrani.

Solgar Advanced Antioxidant Formula, uz vitamine C i E, cink, selen, bakar i mangan, sadržava i antioksidanse iz prirodnih izvora – listova zelenog čaja, crvenog vina, borove kore i ploda šipka.

Umjesto zaključka – recept za salatu bogatu antioksidansima

U zdjeli pomiješajte žlicu bučina ulja, balzamičnog octa, dvije žlice usitnjenih lješnjaka te malo soli i papra. Dodajte 100 g baby špinata, 100 g feta sira i šaku svježih borovnica. Sve dobro izmiješajte i zdravi međuobrok prepun antioksidansa je spreman.

 

* Vitamini C i E, cink, selen, mangan i bakar pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.
** Vitamin C pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava.
Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

 

  1. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/?term=oxidative+stress, pristupljeno 24. svibnja 2023.
  2. Lobo, V., Patil, A., Phatak, A., Chandra, N. Free radicals, antioxidants and functional foods: Impact on human health. Pharmacogn Rev. 2010: 4(8):118–126.
  3. Boyer, J., Liu, R. H. Apple phytochemicals and their health benefits. Nutr J. 2004: 3:5.
  4. Mlcek, J., Jurikova, T., Skrovankova, S., Sochor, J. Quercetin and Its Anti-Allergic Immune Response. Molecules. 2016: 21(5):623.
  5. Gündeşli, M. A., Korkmaz, N., Okatan, V. Polyphenol content and antioxidant capacity of berries: A review. Int J Agric For Life Sci. 2019: 3(2):350-361.
  6. Blomhoff, R., Carlsen, M. H., Andersen, L.F., Jacobs, D.R. Jr. Health benefits of nuts: potential role of antioxidants. Br J Nutr. 2008: 99(2):447–8.
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam mogli pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje vas kada se vratite na našu web stranicu i pomoć našem timu da shvati koji su vam dijelovi web stranice najzanimljiviji i najkorisniji.