Nova generacija dodataka prehrani za podršku vašem najboljem životu, danas i sutra.
Nova generacija dodataka prehrani za podršku vašem najboljem životu, danas i sutra.
Redovita rekreacija u prirodi će vam omogućiti da značajno poboljšate svoje fizičko i mentalno zdravlje. Tijekom rekreacije na otvorenom, ljudsko je tijelo aktivno zasićeno kisikom što blagotvorno utječe na rad pluća, kardiovaskularnog sustava, potiče aktivnost mozga, pomaže u ublažavanju stresa i depresivnih stanja te povećava razinu optimizma i vedrine. Ljudi koji se vole opustiti u prirodi mnogo rjeđe prigovaraju zbog problema s vidom. Ovo je sasvim logično, jer u šumi ili u planinama, uz svu svoju želju, ne možete aktivno koristiti elektroničke uređaje kao u svakodnevnoj rutini. Poželjno je da ljudi s problemima spavanja izlaze u prirodu barem jednom u tjedan do dva. Svjež zrak, pjev ptica i kretanje – sve će to brzo ublažiti emocionalno preopterećenje, što znači da će pomoći u suočavanju s problemima spavanja. Redovita rekreacija na otvorenom neophodna je za pojačavanje svih metaboličkih procesa u tijelu.
Šetnje uz more podjednako su ljekovite. O blagodatima svježeg morskog zraka može se govoriti vrlo dugo: čestice morske vode sadržane u zraku pomažu ispiranju sluznice dišnog sustava, zasićuju tijelo mineralima, uključujući jod, magnezij, natrij, kalij. Slani morski zrak apsolutno ne sadrži čestice prašine. Takav zrak aktivira proizvodnju eritrocita u krvi, ubrzava metaboličke procese u tijelu i povećava razinu hemoglobina.
Ukratko, iskoristite svaku priliku kako biste se što češće rekreirali u prirodi i tako unaprijedili svoje zdravlje.
Blagostanje (eng. wellbeing), u svojoj najosnovnijoj definiciji, podrazumijeva prisustvo pozitivnih emocija i raspoloženja kao što su zadovoljstvo i sreća, odsustvo negativnih emocija, zadovoljstvo životom, ispunjenost i dobro funkcioniranje u vlastitoj sredini.
U ovo predblagdansko vrijeme zasigurno će vam netko, uz ostale dobronamjerne čestitke, poželjeti i blagostanje. Znate li što sve ta želja zapravo podrazumijeva? Moramo li čekati da nam se blagostanje dogodi ili možemo nešto poduzeti da ga ostvarimo?
Blagostanje (eng. wellbeing), u svojoj najosnovnijoj definiciji, podrazumijeva prisustvo pozitivnih emocija i raspoloženja kao što su zadovoljstvo i sreća, odsustvo negativnih emocija, zadovoljstvo životom, ispunjenost i dobro funkcioniranje u vlastitoj sredini.
Pojednostavljeno, wellbeing se može opisati kao pozitivan pogled na vlastiti život i bivanje u pozitivnim emocijama. Wellbeing nije samo lifestyle pojam, već je snažno povezan s našim zdravljem. Wellbeing uključuje i mentalno i fizičko zdravlje što doprinosi holističkom pristupu prevenciji bolesti i promociji zdravlja. Razne studije pišu o tome kako je percepcija osobnog blagostanja izravno povezana sa stupnjem vlastitog zdravlja, dugovječnosti, zdravim ponašanjima i zdravim navikama, socijalnoj interakciji, produktivnosti te ostalim faktorima u fizičkom i socijalnom okruženju.1
Da je wellbeing vrlo važan pojam, svjedoči i činjenica da se on proučava i kao stavka socijalnog, ekonomskog i zdravstvenog profila stanovnika određene zemlje ili područja. Samoprocjena vlastitog blagostanja u tom smislu, važan je podatak koji govori o kvaliteti života određene populacije. Populacije s višim nivoom blagostanja produktivnije su na radnom mjestu i veća je vjerojatnost da će pozitivno pridonijeti zajednici.
Iako se pokazalo da znatan udio u blagostanju imaju nasljedni čimbenici na koje ne možemo utjecati, okolišni faktori daleko su važniji i na neke od njih, nasreću, možemo. Četiri su stupa wellbeinga kojima upravljamo na osobnoj razini. Tu se ubrajaju redovita tjelesna aktivnost, zdrava i uravnotežena prehrana, socijalne konekcije i interakcije te otpornost na stres i pozitivne emocije.1
Pokazalo se da fizička aktivnost povećava izlučivanje neurotransmitera serotonina u mozgu. Serotonin je poznat i kao „hormon sreće“, odnosno odgovoran je za naše (dobro) raspoloženje. Također, redovitim vježbanjem raste i razina triptofana u mozgu, aminokiseline koja se koristi za proizvodnju serotonina. Dakle, tjelovježba na dva načina pridonosi boljem raspoloženju, ne spominjući koliko je važna za održavanje zdravlja našeg tijela koje također utječe na pozitivan pogled na nas same i naš život.
Uravnoteženom prehranom osiguravamo unos neophodnih vitamina i minerala u naš organizam, čime se omogućuje pravilno funkcioniranje svih organa i organskih sustava. S obzirom na to kakav je naš način života, neke zalihe vitamina i minerala pojačano se troše ili ih nedostaje. Kvalitetni i dobro izabrani dodaci prehrani, prilagođeni individualnim potrebama mogu značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i dobrom životu.
Održavanje dobrih odnosa s ljudima koji su nam bliski, ključno je za dobar život, a na kvalitetu odnosa značajno utječe vrijeme proveden zajedno i razina povjerenja. Naravno, u životu provodimo značajan dio vremena s ljudima s kojima ne komuniciramo lako. Stresne međuljudske situacije nažalost su svakodnevnica, kako poslovnog, tako i privatnog okruženja. Izbjegavanjem nepotrebnog sukobljavanja i vještim načinom rješavanja konflikata asertivnim pristupom prema sugovorniku smanjujemo utjecaj koji takve situacije ostavljaju na naš organizam.
Tijelu također moramo dati mogućnost da se oporavi od svakodnevnih napora. Dobra higijena sna dati će nam energiju za dan koji je pred nama, što će značajno utjecati na naš pogled na život. U prosjeku, 7-8 sati noćnog sna trebalo bi zadovoljiti potrebe većine ljudi za odmorom i osjećajem svježine.
Sve nabrojano možemo mijenjati i prilagođavati onako kako je zaista najbolje za nas, a sve u svrhu poboljšanja vlastitog fizičkog i mentalnog zdravlja, sa krajnjim ciljem, postizanjem vlastitog blagostanja.
Andrea Puđak Kelčec, mag.pharm.
To su namirnice koje sadrže visoke doze antioksidansa koje mogu spriječiti ili usporiti oksidativnu štetu slobodnih radikala koji, kad se nagomilaju u organizmu, mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, malignih oboljenja te poremećaja mentalnog zdravlja.
Antioksidansi sprječavaju oštećenje stanica stupanjem u reakciju sa slobodnim radikalima da bi ih stabilizirali i deaktivirali. S druge strane, slobodni radikali pomažu metabolizmu oksidirajući ugljikohidrate, masti i proteine stvarajući toplinu i energiju. Međutim, mogu djelovati i štetno oksidirajući nukleinske kiseline, proteine i lipide te potaknuti degenerativne promjene. Stoga je važno da ih se drži na optimalnoj razini.
Ljudski organizam ima kompenzacijski mehanizam kojim proizvodi veću količinu endogenih antioksidansa, ali pretjerana izloženost zagađenom zraku, suncu, nepravilna prehrana, infekcije te prirodni procesi starenja razlog su povećanih potreba za antioksidansima.1 Na taj izazov možemo odgovoriti zdravim životnim stilom, kvalitetnom prehranom i odgovarajućom suplementacijom.
Hrana ima važnu ulogu u našem raspoloženju tako da djeluje na unos i sintezu serotonina i dopamina u stanicama mozga. Serotonin je neurotransmiter odgovoran za postizanje osjećaja ugode. Namirnice koje djeluju na smanjenje nivoa serotonina čine nas manje raspoloženima, dok one koje povećavaju endogenu sintezu i njegov ulazak u stanice izazivaju porast raspoloženja, a to su složeni ugljikohidrati, namirnice bogate vitaminima B skupine i omega 3 masnim kiselinama.2 Nedostatak određenih hranjivih tvari i preskakanje obroka mogu izazvati razdražljivost. Hrana sa prerađenim ugljikohidratima (junk food) naglo povisuje razinu šećera u krvi i potiče otpuštanje endorfina, hormona sreće, međutim, taj je učinak kratkotrajan, a na duge staze vodi lošijoj koncentraciji i pogoršanju anksioznosti. Antioksidansi, zbog toga što smanjuju oksidativni stres, jesu učinkoviti u prevenciji i ublažavanju depresije, anksioznosti, tjeskobe i razdražljivosti. Stoga savjetujemo da svoju prehranu obogatite sa što više voća, povrća i ribe zbog visokog sadržaja antioksidansa u njima.3
Prirodni antioksidansi u hrani su vitamini, minerali i organske kiseline.4 Glavni antioksidans je vitamin C kojeg najviše ima u šipku, crnom ribizu, trešnji, citrusima, lisnatom povrću, paprici, rajčici i kupusu. Prirodni izvori vitamina E su biljna ulja, badem, kikiriki, jaja i mliječni proizvodi. Karotenoidi u koje spadaju beta i alfa karoten, lutein, likopen i zeaksantin su pigmenti odgovorni za crvenu, žutu, zelenu i narančastu boju voća i povrća, a imaju snažno antioksidativno djelovanje. Od minerala ističu se selen i cink. Bogat prirodni izvor selena je brazilski oraščić, tuna, bakalar, puretina, smeđa riža i sjemenke suncokreta dok cinka ima u govedini, puretini, tuni, soji, siru i grahoricama. Cink je esencijalan mineral i dio velikog broja metaboličkih procesa u tijelu, a u mozgu se nalazi u većoj koncentraciji od bilo kojeg drugog minerala. Koenzim Q10 je snažan antioksidans koji štiti lipidnu membranu, proteine i DNA, a nalazi se u ribi, goveđem mesu i orasima. Važni antioksidansi su i flavonoidi kojih mnogo ima u kori voća i povrća, bobičastom voću, vinu i čokoladi. Najbolji način za unos svih potrebnih antioksidansa je prehrana bogata raznovrsnim namirnicama.
Wellbeing je cilj kojeg možemo dosegnuti raznovrsnom prehranom i umjerenom tjelesnom aktivnošću. Preporučljivi su suplementi koji imaju izbalansiran sadržaj antioksidansa jer je važno da se unose u podjednakim količinama, da se niti s jednim ne pretjeruje i da se ne daje prednost jednom pred drugima. Pojačan unos samo jednog antioksidansa može izazvati toksične učinke te čak potaknuti i oksidativna oštećenja.5
Kao sveobuhvatna formulacija antioksidansa ističe se Solgar Advanced Antioxidant Formula čiji djelatni sastojci vitamini C, E, B2 te minerali cink, selen, mangan i bakar pridonose zaštiti stanica od oksidativnog stresa.*
*Vitamin C doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Vitamin E doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Vitamin B2 doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Cink doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Selen doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Mangan doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Bakar doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Vlasta Orehovec, mag.pharm.
Zašto je “sunčev vitamin” toliko važan za našu dnevnu dobrobit?
Posljednjih nekoliko godina stručnjaci naglašavaju da, jednako kao što suplementacija popularnim “zimskim” vitaminom – vitaminom C ima brojne benefite za naše zdravlje, svi mogu imati koristi od suplementacije vitaminom D. To se temelji na istraživanjima koja potvrđuju da ovaj važan nutrijent ima brojne uloge u našem organizmu, uključujući njegovu ulogu u podupiranju normalne funkcije imunološkog sustava.
Naše tijelo stvara vitamin D kao odgovor na sunčeve zrake na našoj koži. Tijekom ljetnih mjeseci općenito vidimo povećanje razine vitamina D u tijelu, zato što se proizvodi kada je koža izložena sunčevom svjetlu. Tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, posebice od studenog do veljače, ne možemo proizvesti vitamin D uz pomoć sunca u količinama kao i ljeti.
Vitamin D je važan za zdrave kosti i zube jer podupire apsorpciju kalcija iz hrane koju jedemo. Stručnjaci preporučuju uzimanje dodataka koji sadrže vitamin D3 kao podršku prirodnom imunološkom sustavu tijela.
Prema procjenama, tržište dodataka prehrani će se u periodu manjem od jednog desetljeća udvostručiti. Očekivano, vitamini su najzastupljeniji, no predviđanja za navedeni period pokazuju da će najveći rast potražnje imati segment proteina i aminokiselina.1 Interes se tako pomiče na druge nutrijente, možda i ne toliko poznate. Upravo kombinaciju raznolikih nutrijenta, čak više od 50 njih, nalazimo u Solgar Multi-Nutrientu. Takav naziv odlično opisuje sadržaj jedne od najkompleksnijih formulacija. Evo zašto je toliko cijenjen!
Nutrijenti ili hranjive tvari su kemijski spojevi koje organizam koristi za dobivanje energije, normalno funkcioniranje te rast i razvoj. Svi vitamini i minerali, 9 aminokiselina i 2 masne kiseline ubrajaju se u esencijalne nutrijente, tj. naš organizam ih ne može sam proizvesti te ih moramo uzimati hranom ili suplementacijom.2 Solgar Multi-Nutrient sadrži sve navedeno. Vitamini B* kompleksa važni su za odvijanje procesa dobivanje energije iz hrane, dok su vitamini C** i E*** snažni antioksidansi, pridonose zaštititi i obnovi stanica. Neki od minerala prisutnih u formulaciji su željezo, cink, krom, mangan. Ulja sjemenki suncokreta, boreča i lana izvori su omega -3 i omega-6 masnih kiselina.
Ono što obogaćuje ovu formulaciju su ekstrakti, enzimi i pigmenti čak 15 biljaka poput ječma, pšenice, korijena rudbekije, đumbira i sibirskog ginsenga. Ostale tvari biljnog podrijetla su alge spirulina i klorela. Od biljnih tvari izrađuje se koncentrat kako bi se osigurala maksimalna koncentracija nutrijenata.
Osim sastava dodatka prehrani, vrlo je bitna činjenica kako će se određena formulacija ponašati u organizmu. U ovom slučaju tablete su prirodno obložene što povećava njihovu rastresitost i raspadljivost i to omogućuje bolju apsorpciju. Minerali se nalaze u organskom obliku što im osigurava dobru podnošljivost i stabilnost. Tako je željezo u obliku bisglicinata pa je izbjegnuto konstipirajuće djelovanje te je u tom obliku nježniji za želudac.
Važno je naglasiti da Solgar Multi-Nutrient ne sadrži šećer, škrob, konzervanse, umjetne boje ili gluten. Također, pogodan je za vegetarijance i vegane jer ne sadrži mlijeko i mliječne proizvode. Prihvatljiv je svim skupinama uklapajući se u svaki način prehrane odraslih osoba.
Opsežnost sastava i biranih nutrijenta organskog podrijetla dobre bioraspoloživosti čine Solgar Multi-Nutrient posebnim. Navedenim karakteristikama ispunjava zahtjeve vrhunske kvalitete bez kompromisa.
1. https://www.grandviewresearch.com/industry-analysis/dietary-supplements-market https:/, pristupljeno 27.2.2023.
2. https://www.nutriskop.hr/nutrijenti-hranjive-tvari/, pristupljeno 27.2.2023.
*Vitamini B skupine doprinose normalnom metabolizmu stvaranja energije.
**Vitamin C doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
***Vitamin E doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
